Zrinka Rička
Žauhar
''Možete im
dati svoju ljubav, ali ne možete dati svoje misli...Možete se truditi biti kao
oni, ali ne tražite da vaša djeca postupaju kao vi. Jer život ne ide unatrag i
ne zaustavlja se na sutrašnjici. Vi ste luk s kojega su vaša djeca odapeta kao žive
strijele...''
Halil Džubran
''Prorok'' ; O djeci
Mnogi od nas
misle da bi naša djeca trebala manje gledati televiziju i manje boraviti na
kompjuterima, no nedovoljno truda ulažemo u to kako sudjelovati i pomoći
djetetu u osmišljavanju slobodnog vremena te kako pomoći djetetu odabrati
''pravu'' slobodnu aktivnost. Nemali je broj djece koja nisu uključena u
slobodne aktivnosti i nakon škole svoje slobodno vrijeme provode kod kuće, najčešće
ispred televizije i ako malo sjednemo s njima pred ekrane, možemo se zapitati što
sve naša djeca ''upijaju'' posredstvom televizijskih programa?
Također,
postoji određeni broj djece koja su uključena u previše aktivnosti i velik dio
vremena provode na putu od jedne aktivnosti na drugu. Tada se možemo zapitati
kada se odmaraju i kada s nama provode vrijeme?
Vrlo bi važno,
stoga, bilo naći balans između onoga što je djetetu neophodno za njegov
adekvatan psihomotorni rast i razvoj i onoga što dijete želi, voli i prema čemu
pokazuje interes, uz ono za što ima ili nema sposobnosti i talent. Dobro
odabranom slobodnom aktivnošću stimuliraju se razvoj interesa i sposobnosti. Da
bismo to mogli, vratit ćemo se na naslov koji čini razliku između kako pomoći
odabrati djetetu slobodne aktivnosti i odabrati djetetu slobodnu aktivnost.
Odabir
slobodne aktivnosti ne činimo mi, već on proizlazi iz dijaloga između roditelja
i djeteta, što bi značilo da je važno da se aktivno uključimo u njihovo
odrastanje kroz odabiranje slobodnih aktivnosti ''po mjeri'' djeteta. Cilj
uključivanja je uspostava ravnoteže u svemu što naše dijete je ili može postati.
Što znači kada kažemo po ''mjeri djeteta''?
Vrlo je važno,
da svoja iskustva i svoju ''povijest'' odrastanja, ostavimo ''za sobom'', a da
pri pogledu na naše dijete u fokus stavimo ono što dijete zaista jest . Naše
neostvarene ambicije ili naše ideje o tome kakvo bi dijete trebalo biti, nije
nešto što bi trebalo biti vodiljom u odgoju djece. Naravno, to ne isključuje
mogućnost da budemo uzori u životima naše djece. S druge strane, ako su drugačiji od nas, a uvijek su drugačiji
od nas, onda moramo biti osjetljivi na one nijanse u kojima naše dijete najviše
može ostvariti sebe
Kako dijete
raste, mijenjaju mu se interesi, spoznaje, stječe nova znanja i uvide te se
prema tome mijenja i način na koji želi participirati u slobodnim aktivnostima.
Bitno je znati što dijete najviše voli, ali to ne znači da je to jedino čime će
se baviti u slobodno vrijeme. Potaknimo i upoznajmo dijete sa što raznovrsnijim
sadržajima jer na taj način potičemo djetetovu kreativnost i razvoj općenito.
Važno je potaknuti ogromnu dječju kreativnost koja je, pod pritiskom školskih
obaveza i nedostatka vremena, često zatomljena i neizražena. Što to znači ?
Svatko dijete ima smisla za nešto, na nama je da zajedno s njima otkrijemo što
bi to bilo. Naša je uloga voditi dijete kroz različite mogućnosti i zajedno s
djetetom razmatrati u što bi se sve moglo uključiti, ponuditi mu i predložiti
nešto što mi kao roditelji znamo (neke informacije, znanja, vještine…) s ciljem
da dijete samo odluči što mu se sviđa, što želi istražiti i raditi. Tako dijete
uči birati od mnoštva ponuđenih prijedloga ono što njemu najviše odgovara i počinje
kreativno, aktivno i odgovorno svojim odlukama stvarati vlastiti svijet. Također,
njihovo učenje, stasanje i sazrijevanje uključuje i odustajanje od nekih aktivnosti
ili mijenjanje već odabranih u neke druge. Pri tome, moramo voditi računa, da
je odustajanje potkrijepljeno argumentima djeteta koji jesu u funkciji
psihomotornog rasta i razvoja. Važno je da znamo da dobar odabir slobodne
aktivnosti bitno utječe na cjelokupni djetetov razvoj što uključuje tjelesni,
intelektualni, sociološki i emocionalni aspekt istoga, a vrijeme provedeno u
slobodnim aktivnostima bi trebalo biti vrijeme provedeno u druženjima, razvoju
prijateljstava, stjecanju novih iskustava koja djetetu pričinjaju zadovoljstvo
i pobuđuju u djetetu osjećaj kompetentnosti i sreće.
U protivnom,
ako aktivnost koju odabiremo nije prilagođena djetetu, dijete će ju odbaciti:
nerado će odlaziti na aktivnost, često će govoriti da nešto ne može ili ne zna,
žaliti će se na voditelja aktivnosti (trenera, učitelja), ''zaboravljat će''
kada ima tu aktivnost, u nekim slučajevima se žaliti na glavobolje ili
trbuhobolje prije odlaska na aktivnost...
U različite tečajeve
poput učenja stranih jezika poželjno je uključiti djecu bogatog rječnika sa
''sluhom'' za strane jezike. U tečajeve informatike onu koja lako opažaju, koja
imaju težnju za istraživanjem. Te će aktivnosti pozitivno utjecati na razvoj mišljenja,
pamćenja, sposobnost kombinatorike i logičkog zaključivanja. U umjetničke
aktivnosti se usmjeravaju djeca sa sklonošću umjetničkom stvaranju i izražavanju,
koja s lakoćom pjevaju, plešu, crtaju, stvaraju, što će biti poticajno za
daljnji razvoj njihove mašte i kreativnosti. U sportske aktivnosti 3
poželjno je
uključiti djecu koja su motorički okretna i spretna, koja s većom ili manjom
lakoćom savladavaju ''prepreke'' koje pojedini sportovi od njih iziskuju.
Pročitajte više
